Kumane kroz istoriju: Otpornost, revolucija i nacionalni ponos – U ovoj kategoriji, istražujemo duboku povezanost između Kumana i borbe za slobodu, analizu istorijskih događaja i njihov uticaj na savremeno razumevanje nacionalnog identiteta.

Podelite stranicu na društvenim mrežama

Izbori socijaldemokrata u Kumanu 1898. godine: Uspon i suprotstavljanje vlasti
Featured

Izbori socijaldemokrata u Kumanu 1898. godine: Uspon i suprotstavljanje vlasti

Devedesetih godina 19. veka socijalisti su već učestvovali na opštinskim izborima. U nekim mestima preuzimali su vlast. U Kumanu su najveći uspeh postigli na izborima za opštinsku upravu 1898. godine, kada su članovi Socijaldemokratske partije izabrani u Opštinski odbor: Toša Stančić, opštinski knez, Boža Radišić-Bratko, perovođa (sekretar), Živa Sekulić i Laza Tubić, eškuti (odbornici).

Dokaze za ovo imamo u tadašnjoj građanskoj štampi (»Torontalu«), koja je pisala da su socijalisti opštine Kumane održali sastanak kojem je prisustvovalo oko 150 ljudi. Oni su ovaj sastanak već odavno planirali, ali sreski načelnik nije dozvolio da se održi. Zbog toga su se sastali ilegalno. Melenačka žandarmerijska stanica, koja je otkrila ovaj sastanak, utvrdila je da su socijalisti tada izabrali rukovodstvo: za predsednika Tošu Stančića, koji je bio i opštinski knez, za perovođu (sekretara) Božu Radišića, perovođu Opštine, za blagajnika Jevrema Stančića, za kontrolora Đuru Cicvarina, a za članove uprave Živu Sekulića i Lazu Tubića, koji su takođe bili članovi opštinske uprave. Kako je rukovodstvo odmah otpočelo prikupljanje članarine i priloga, žandarmerija im je oduzela novac i spisak sa 482 imena. Zbog sastanka koji je održan bez dozvole, žandarmerija je prijavila sreskom načelniku 61 člana. Na osnovu prijave oni su uhapšeni, a Toša Stančić i Boža Radišić osuđeni na robiju.

Rezultati štrajkova poljoprivrednih radnika, kao i izbori socijaldemokrata u seoske opštinske uprave, doprineli su tome da vlasti preduzmu mere za zaštitu posednika i veleposednika. U tom cilju, ugarska vlada donela je 1898. godine zakonske propise sa poznatim Drugim zakonskim članom, koji je trebalo da reguliše odnose između poljoprivrednih radnika i poslodavaca. Ti propisi bili su upereni protiv udruživanja poljoprivrednih radnika i štrajkova, tj. protiv njihove organizovane borbe. Mada je Drugi zakonski član počeo da likvidira ostatke feudalizma, on je bio okrutan i surov za poljoprivredne radnike, zbog čega je ostao poznat pod imenom »robovski zakon«.

Related Articles

Komentari

0