Posle velikog uspeha u polufinalu, uzbuđenje je dostiglo vrhunac. Nije bilo mnogo vremena za slavlje, jer su svi sa nestrpljenjem iščekivali 14. oktobar – dan velikog finala Kupa Evrope. Stekao sam utisak da moj cimer u sobi, Laslo Makra, gotovo da nije ni sklopio oči tokom cele noći.
Virtualna Arhiva Novi Bečej - Online vas vodi na putovanje kroz vreme, otkrivajući bogatu istoriju i kulturu našeg grada. Istražite arhivske fotografije, dokumente i članke koji oživljavaju značajne trenutke i ličnosti.
Nakon zloglasne Obznane, rad Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) u Kumanu je zabranjen, a raspuštena je i organizacija Srpske partije radničke Jugoslavije (SPRJ). Donošenjem Zakona o zaštiti države, najistaknutiji članovi KPJ preživljavali su teške dane. Ljubomir Čolić, sekretar partijske organizacije, zbog mučenja i maltretiranja preminuo je vrlo mlad nakon izlaska iz zatvora.
Na fotografijama koje svedoče o prošlosti, pred nama stoji slika Boška Maksića, poznatog kao “Šeboj”, koji je nekada bio uzor vrednog i uspešnog domaćina. Rođen u Kumanu, on je bio tipičan primer ponosa seoskog života – bogat paor i ugledni član svoje zajednice. Međutim, nakon Drugog svetskog rata, njegov život je doživeo tragičan preokret. Prinudni otkup njegovog kapitala od strane režima je potpuno slomio njegov duh i životnu stabilnost.
Danas nam je neobično da bicikl ima saobraćajnu knjižicu, ali ovaj sačuvani dokument pokazuje da su se nekada i bicikli evidentirali na taj način. U knjižicu su upisivani podaci o vlasniku, mestu stanovanja i broju rama.
Vlasnik ovog bicikla bio je Radin Radivoj iz Kumana. Uz knjižicu je sačuvana potvrda iz 1948. godine, u kojoj piše:
Ko zna dokle bi rivalstvo između Zvezde i Banata trajalo da se već sredinom 1936. godine Banat nije pojačao bivšim igračima Jedinstva, znatno starijim i fizički spremnijim. U takvim okolnostima Zvezda, sa svojim pretežno dečačkim timom, više nije mogla ravnopravno da im se suprotstavi. Prva međusobna utakmica nakon ovih promena odigrana je 9. aprila 1936. godine i završena je pobedom Banata rezultatom 4:2.
Prvi skupštinski izbori za Konstituantu raspisani su tek dve godine posle ujedinjenja, kada je buržoazija smatrala da je postigla određenu međunarodnu i unutrašnju konsolidaciju. Da bi se osigurala na izborima, nije dozvoljavala ni elementarna građanska prava u oblastima bivše Austro-Ugarske: slobodu zbora i dogovora.
A) Period od 1845-1945. godine
Na području današnje opštine Novi Bečej postojalo je više vodnih zadruga, počev od 1845. godine, koje su se 1945. godine ugasile ili poprimile drugi organizacioni oblik:
- Gornjobanatska potiska vodna zadruga (1845-1945),
- Bočar-iđoška vodna zadruga (1886-1945),
- Galadska vodna zadruga (1891-1945),
- Novobečejska vodna zadruga (1858-1945).
Opšta karakteristika ovog doba jeste snažan razvoj industrijalizacije i modernizacija saobraćaja, s naglašenom prednošću za železnicu. Novi Bečej u takvim uslovima nije imao šta da traži. On je, u stvari, izgubio svoju raniju prednost, što je uzrokovalo sve veće zaostajanje u odnosu na Veliki Bečkerek i Veliku Kikindu, koji dobijaju novi zamah.
Od kada je veliko nevreme 1931. godine srušilo vitki toranj sa pravoslavne crkve u Novom Bečeju samo su nam retke fotografije i po koje razglednice ostale kao dokument o tom nikad ne prežaljenom, a toliko prepričavanom ukrasu naše crkve. Kada je iste te godine postavljen nov toranj sa širim gabaritima, a i po dužini dosta kraći, građani, a posebno vernici nisu baš sa simpatijama gledali na njega.
Laslo Gomba se još kao veoma mlad fudbaler pojavio na novobečejskoj fudbalskoj sceni. Zajedno sa Ferikom Kišom i Jožefom Čanjijem bio je među grupom entuzijasta koji su 1940. godine pokrenuli osnivanje novog kluba u Novom Bečeju pod imenom Napredak. Ubrzo po osnivanju klub menja ime u S. K. Zanatlija, gde je Laci brzo izborio mesto standardnog prvotimca i potvrdio svoj igrački kvalitet.
Kikindski kanal proteže se od ušća u Magistralni kanal do spoja sa Zlaticom kod Sajana, u ukupnoj dužini od 50,34 km. Njegova osnovna uloga je da primi unutrašnje vode Zlatice u periodima kada je ustava kod Padeja zatvorena, kao i sopstvene unutrašnje vode duž trase, te da ih odvodi u Magistralni kanal.
Ne smatram se stručnjakom da dajem sud o književnom stvaralaštvu Bogdana Čiplića. Ipak, iz poštovanja prema njemu i iz sećanja na naše druženje tokom poslednjih desetak godina njegovog života, pokušaću da, u najopštijim crtama, izložim ono što sam zapazio kao njegov književni doprinos – bez ambicije da ta dela ocenjujem, već da prenesem priznanja koja su mu dodeljena do 1981. godine. Valja istaći da je stvarao i nakon toga, možda čak intenzivnije nego u ranijem, "najproduktivnijem" periodu.
Tokom 1927. i 1928. godine Mesni komitet Partije u Kumanu razvio je široku političku delatnost ne samo u svom mestu, već je pružao pomoć i partijskim organizacijama u okolnim sredinama – Zrenjaninu, Velikim Livadama, Novom Bečeju i Melencima. U predizbornim kampanjama pomagao je organizovanje političkih zborova i rasturanje propagandnog materijala.
Od 1929. do 1931. godine partijske organizacije u Vojvodini delovale su izolovano. Proces njihovog obnavljanja i povezivanja odvijao se tokom 1934. i 1935. godine. U to vreme postojali su okružni komiteti u Bačkoj i južnom Banatu, dok je u severnom Banatu postojala samo partijska organizacija u Zrenjaninu, Kumanu, Melencima i još nekim mestima.
Poslednje postavljeno
- Kamendin – nasleđe Đoke Dunđerskog i značaj oglednog dobra 11 Novembar 2026
- Kamendin u okviru Zavoda za poljoprivredna istraživanja 20 Oktobar 2026
- Branko Ćopić – život, dela i književno nasleđe 14 Oktobar 2026
- Kamendin kao državno gazdinstvo do sredine XX veka (4. deo): Investicije, razvoj stočarstva i organizacija rada 14 Oktobar 2026
- Kamendin kao državno gazdinstvo do sredine XX veka (3. deo): Obnova imanja, život radnika i priznanja 14 Oktobar 2026
Podržite rad Virtuelne arhive Novog Bečeja – Sačuvajmo kulturno i istorijsko nasleđe

Ako želite da nas podržite u očuvanju i deljenju ove dragocene baštine, skenirajte QR kod i uplatite donaciju.
Hvala što nas podržavate!
Vaša podrška nam znači – ona čuva sećanja živim.