U kategoriji 'Vodoprivreda u Vojvodini' pronađite detaljan pregled istorije razvoja vodoprivrede u Banatu i Vojvodini, uključujući ključne projekte, tehnološke inovacije i izazove u regulaciji reka, od turske vladavine do modernih sistema odvodnjavanja i navodnjavanja.

Podelite stranicu na društvenim mrežama

Šumarstvo, turizam i hidroenergetika na osnovnoj kanalskoj mreži – razvoj, pošumljavanje i potencijali
Featured

Šumarstvo, turizam i hidroenergetika na osnovnoj kanalskoj mreži – razvoj, pošumljavanje i potencijali

Pošumljavanje deponija i zemljišta duž kanala, kao i upravljanje šumskim površinama, predstavljaju sastavni deo projekta izgradnje osnovne kanalske mreže. Ove aktivnosti imaju dva osnovna cilja:

  1. Formiranje zaštitnih šumskih pojaseva radi efikasnije zaštite kanala i pratećih objekata od vetra, talasa i erozije.
  2. Pošumljavanje deponija i gazdovanje šumama radi ostvarivanja ekonomske koristi.

Najintenzivnije pošumljavanje sprovedeno je do 1966. godine, odmah nakon iskopa kanala. Sa završetkom formiranja osnovne kanalske mreže započinje i period intenzivnijeg pošumljavanja i seče, ali i dalje postoje velike nepošumljene površine. Zato bi u narednim godinama trebalo povećati obim pošumljavanja.

Na našem delu osnovne kanalske mreže uglavnom je sađen bagrem, ali su postignuti rezultati skromni.

Turizam i rekreacija

Već tokom izgradnje kanala, pojedini završeni delovi osnovne kanalske mreže počeli su da se koriste za sport, rekreaciju i turizam. Nakon 1978. godine, odnosno po završetku izgradnje mreže, kanali se sve intenzivnije koriste za:

  • sportski ribolov
  • motonautiku
  • veslanje
  • kupanje
  • šetnje i izlete

U blizini kanala izgrađena su vikend-naselja, kao i pojedini rekreacioni centri sa ugostiteljskim objektima. Međutim, mnogi od njih nemaju razvijene sadržaje direktno vezane za vodu, poput takmičarskih manifestacija ili specijalizovanih sportskih sadržaja.

U poslednjim godinama boravak na kanalima postaje sve popularniji, a očekuje se dalji razvoj ovog vida korišćenja. Prostor uz kanale pruža značajne mogućnosti, ne samo za rekreaciju u prirodi, već i za razvoj brojnih drugih oblasti — kulturnih i istorijskih sadržaja, zašticenih rezervata i turističkih celina.

Na našem području posebno su razvijeni sportski ribolov, lov, rekreativni boravak pored kanala, kupanje, izleti i šetnje.

Korišćenje hidroenergetskog potencijala

Hidroenergetski potencijal Hidrosistema Dunav–Tisa–Dunav nije bio predviđen u originalnim projektima, što je razumljivo s obzirom na tadašnje uslove: niska cena energije i visoka potrebna ulaganja. Energetska kriza kasnijih decenija podstakla je preispitivanje mogućnosti korišćenja ovog potencijala.

Sredinom osamdesetih godina urađene su idejne analize o izgradnji hidroelektrane na brani kod Novog Bečeja, kao i na drugim hidroobjektima. Studije su pokazale da postoji realna mogućnost korišćenja hidroenergetskog potencijala u okviru postojećeg režima voda ili uz minimalne korekcije. Ipak, daljih aktivnosti u tom pravcu nije bilo.

Organizacija i kadrovi (1978–1995)

Direktori vodoprivredne organizacije „Osnovna kanalska mreža” u Novom Sadu u periodu 1978–1995. bili su:

  • Ljubomir Milić, dipl. inž.
  • Emil Čikić, dipl. inž.
  • Nikola Bugarski, dipl. inž.

Na čelu Radne jedinice Novi Bečej nalazio se Vasa Popović, građ. inž.
Tehničari su bili:

  • Radak Dušan
  • Erdman Ferenc (stariji)
  • Kiurski Maksim
  • Radin Dušanka
  • Lalić Petar
  • Erdman Ferenc (mlađi)

Administrativne i kancelarijske poslove vodili su:

  • Jovčić Ivan
  • Oroslamoš Antal

Related Articles

Komentari

0