U kategoriji 'Vodoprivreda u Vojvodini' pronađite detaljan pregled istorije razvoja vodoprivrede u Banatu i Vojvodini, uključujući ključne projekte, tehnološke inovacije i izazove u regulaciji reka, od turske vladavine do modernih sistema odvodnjavanja i navodnjavanja.

Podelite stranicu na društvenim mrežama

Razvoj plovidbe na kanalima OKM-a
Featured

Razvoj plovidbe na kanalima OKM-a: Potencijali, infrastruktura i pravci unapređenja

Ukupna dužina plovnih kanala danas iznosi:

  • u Banatu: 309 km
  • u Bačkoj: 355 km

Plovni transport u Bačkoj i Banatu ima dugu tradiciju. Još početkom prošlog veka izgrađen je prvi plovni kanal u Bačkoj, koji je povezivao Dunav s Tisom, a kanalisan je i Begej, koji je bio plovan od Temišvara do Tise.

Završetkom izgradnje Osnovne kanalske mreže (OKM), ukupna dužina kanala znatno je povećana. Stari, prethodno iskopani kanali uglavnom su rekonstruisani i uklopljeni u mrežu plovnih puteva.

Analizom ove funkcije OKM-a može se konstatovati da se plovni transport intenzivno razvijao. Sa proširenjem mreže plovnih kanala, izgradnjom nove rečne flote i pristaništa, obim robnog prometa povećan je i do deset puta. Međutim, struktura prevoženih roba još uvek nije zadovoljavajuća. Uglavnom se prevoze šljunak i nafta (oko 90% ukupnog prometa), dok se druge vrste robe – poput uglja, žitarica, veštačkog đubriva, šećerne repe i dr. – ili ne prevoze uopšte, ili su veoma slabo zastupljene.

Povećanje obima plovidbe doprinelo je izgradnji pristaništa u Banatu i Bačkoj (na primer u Novom Bečeju i Kikindi).

Plovni kanali OKM-a pokazali su visoke tehničke i operativne kvalitete: stabilan režim vodostaja, zadovoljavajuće gabarite, savremeno prevođenje plovila i kvalitetno održavanje plovnih puteva. Nije bilo dužih prekida u plovidbi, osim tokom remonta prevodnica i u slučajevima neplaniranih kvarova.

Za dalji razvoj plovidbe na kanalima OKM-a potrebna su nova ulaganja u kapacitete rečne flote, kao i u izgradnju i opremanje kanalskih pristaništa.

Upoređujući pretpostavke o razvoju plovidbe sa trenutnim stanjem, može se zaključiti da se plovidba razvijala uspešno. Ostvareni promet je prevazišao očekivanja, verovatno zahvaljujući prednostima koje rečni saobraćaj ima u odnosu na druge vrste transporta, posebno u uslovima nestašice energenata.

Analize ovog vremenskog perioda – zaključno sa 1980. godinom – ukazuju na to da će se plovidba i dalje razvijati. Zbog toga bi razvoj pristanišne delatnosti trebalo usmeriti u sledećim pravcima:

  • proširenje pristanišnih kapaciteta,
  • uvođenje nove tehnologije pretovara robe,
  • povećanje plovnog parka, i
  • širenje mreže plovnih kanala.

Related Articles

Komentari

0