Josif Marinković, rođen 1851. u Vranjevu, oblikovao je srpsku muziku kroz kompozicije i pedagoški rad. Njegovo nasleđe živi u manifestaciji „Obzorja na Tisi“ u Novom Bečeju, koja promoviše vokalnu umetnost i muzičke talente. Festival slavi njegov doprinos muzici i kulturi.

Podelite stranicu na društvenim mrežama

Dani Josifa Marinkovića 1997: Otvoreno takmičenje solo pevača u Novom Bečeju
Featured

5. „Obzorja na Tisi“ – Dani Josifa Marinkovića 1997: Otvoreno takmičenje solo pevača u Novom Bečeju

29–30. maj 1997.

Poslednjih majskih dana 1997. godine, varošica na levoj obali Tise po peti put je bila u znaku Dana Josifa Marinkovića.

Novobečejci su sa oduševljenjem i iskrenošću, s potrebom za umetnošću i kulturom, otvorili svoja srca i s radošću primili mlade umetnike, nesebično im organizujući drugo po redu otvoreno takmičenje solo pevača, 29. i 30. maja.

Dvodnevni susret mladih umetnika, pored petnaestak donatora, pomogli su Ministarstvo kulture Republike Srbije i Pokrajinski sekretarijat za nauku, kulturu i obrazovanje Vojvodine. U njihovo ime, u holu OŠ „Josif Marinković“, manifestaciju je otvorio pokrajinski sekretar za kulturu Goran Latinović.
Svečanoj atmosferi doprineo je školski hor pod vođstvom Zagorke Jegdić, koji je izveo Marinkovićevu kompoziciju Ljubimče proleća.

Događaj se potom preselio u Radnički dom „Jovan Veselinov Žarko“, gde je iste večeri, u pozorišnoj sali, počela prva etapa takmičenja.

Beseda o Josifu Marinkoviću

U besedi posvećenoj Josifu Marinkoviću, etnomuzikolog dr Dimitrije O. Golemović dao je poseban osvrt na kompozitorov opus u domenu solo pesme:

„Za vreme trajanja Josifa Marinkovića (1851–1931), jednog od najznačajnijih srpskih kompozitora, srpska muzika prošla je veliki put – od svojih prvih umetničkih početaka, preko perioda, iako kod nas zakasnele, ali razvijene i bujne romantike...
Istakao se na polju vokalne muzike kao stvaralac horskih kompozicija Kola, neke vrste njegovih rukoveti, a još više solo pesme.
Za Josifa Marinkovića može se reći da je imao nerv za ‘lid’. On mu je, kao tipična romantičarska forma, očigledno odgovarao po mnogo čemu, tako da se kompozitor u okviru ‘lida’ ispoljio na najbolji mogući način – kako sa aspekta odnosa prema tekstu, tako i prema vokalnoj melodiji, koju razvija do tada neslućenih visina.
Kao vrstan pijanista, za razliku od svojih prethodnika kod kojih je klavirska deonica najčešće podređena vokalnoj, Josif Marinković i nju u mnogome razvija i obogaćuje, dovodeći do onoga što se u praksi naziva ‘simfonizacija klavirskog parta’.
Kao kompozitor ‘lida’, on ga je podigao na nivo pravog umetničkog žanra, dajući najbolju osnovu za razvoj ovog oblika kod nas.
Marinkovićeve solo pesme i danas zrače punom snagom, svedočeći o muzičkom geniju svoga stvaraoca, za koga ne važe granice koje postavlja vreme.“

Takmičenje solo pevača

Na drugo otvoreno takmičenje solo pevača do 30 godina starosti prijavilo se 19 kandidata, a u prvoj etapi nastupilo je 16 (12 ženskih i 4 muška glasa).
Svaki takmičar bio je u obavezi da izvede po jednu ariju starog majstora, solo pesmu ranog ili poznog romantičara i – obavezno – pesmu Josifa Marinkovića.

Kandidati su nastupili po sledećem redosledu:
(spisak takmičara ostaje neizmenjen, samo jasno formatiran po rednim brojevima kao u originalu)

Žiri i finalna etapa

Žiri u sastavu: Biserka Cvejić (predsednik), Radmila Smiljanić, Vera Kovač Vitkai, Dejan Miladinović i Miroslav Štatkić, odlučio je da se u drugu, finalnu etapu plasira deset takmičara – šest takmičarki i četiri takmičara.

U finalu su pevači bili u obavezi da otpevaju tri numere: po jednu solo pesmu jugoslovenskog i stranog autora, te jednu opersku ariju.

Nagrađeni

Ženski glasovi

  1. nagrada: Nataša Jović, Jelena Bodražić
  2. nagrada: Violeta Poleksić
  3. nagrada: Danijela Jovanović, Darija Olajoš

Muški glasovi

  1. nagrada: Vladimir Andrić, Dejan Maksimović
  2. nagrada: Saša Štulić
  3. nagrada: Radmilo Petrović

Nagrada publike – Danijela Jovanović
Nagrada „Josif Marinković“ – Aleksandra Stamenković, za interpretaciju pesme Gradinom zlato hodilo

Omaž Slobodanu Bursaću

U pauzi između dve takmičarske etape, u galeriji „Selo“ otvorena je izložba Strahovanja pet zrenjaninskog akademskog slikara Milutina Mićića.
Slike su inspirisane likom i delom Slobodana Bursaća (1941–1993), kao dug umetniku s kojim se Hor „Josif Marinković“ iz Zrenjanina proslavio na Svetskom festivalu horova u Langolenu (Velika Britanija, 1987), gde je poneo titulu „Hor sveta“.
Ovom izložbom organizatori su želeli da ožive sećanje na zrenjaninskog dirigenta koji je mnogo doprineo osnivanju manifestacije „Obzorja na Tisi“.

Koncert „Obzorja“

Peti Dani Josifa Marinkovića završeni su koncertom Dubravke Nešović i njenog gosta Ljube Manasijevića.
Kolažni program upotpunili su Tamburaški orkestar „Biseri“ iz Temerina i novoformirani Tamburaški orkestar Radničkog doma „Jovan Veselinov Žarko“.
Posle koncerta, tradicionalnom slavlju učesnika takmičenja na terasi Radničkog doma pridružio se i Željko Lučić, pobednik „Obzorja“ 1995. godine, koji je nakon tog uspeha osvojio i prvu nagradu na festivalu solo pesme u Barseloni.

Klavir za peti rođendan

Primer dobre saradnje kulture i privrede zabeležen je i u Novom Bečeju: AD „Polet“ IGK je, zahvaljujući angažovanju Nikole Arsenova, direktora opšteg sektora, od osnivanja „Obzorja“ bio njihov mecena i prijatelj.
Za peti rođendan manifestacije „Obzorja na Tisi“, fabrika je organizatorima poklonila polukoncertni klavir marke Seiler, koji je klavirskim saradnicima znatno olakšao rad na kompozitorskom konkursu i takmičenju solo pevača.

Related Articles

Komentari

0