Uvodna reč

Dani evropske baštine su jedna od najšire prihvaćenih manifestacija u kojoj učestvuje najveći broj Evroplјana. Savet Evrope je pokrenuo inicijativu 1985. godine, 1999. godine se pridružila i Evropska komisija, tako da je nastao ovaj zajednički program koji traje do danas. Okuplјajući i preko dvadeset miliona posetilaca svake godine, Dani evropske baštine iz godine u godinu doprinose međusobnom zbližavanju građana starog kontinenta, kako bolјim razumevanjem sopstvenog kulturnog i prirodnog nasleđa, tako i upoznavanjem sa vrednostima i različitostima nasleđa drugih naroda.

Svake godine u septembru, Dani evropske baštine se obeležavaju u 50 evropskih država potpisnica Evropske konvencije o kulturi. Tada se otvaraju vrata mnogih lokaliteta, kulturno-istorijskih celina, i spomenika kulture koji inače nisu u potpunosti dostupni, a građani se podstiču da se kreativno uklјuče u procese njihovog unapređenja i očuvanja za buduće generacije. Programi u okviru ove manifestacije ističu lokalne vrednosti, tradiciju, znanja, veštine, arhitekturu i umetnost, pružajući mogućnost da se građani, uprkos razlikama u kulturi i jeziku, međusobno upoznaju i razumeju.

Živeti sa nasleđem

Dani Evropske baštine obeležavaju se ove godine pod pokrovitelјstvom Ministarstva kulture i informisanja u Vladi Republike Srbije, petnaesti, jubilarni put. Zajednička tema manifestacije na evropskom nivou, koju je odabrao Savet Evrope „Kulturno nasleđe i zajednice - živeti sa nasleđem" zasniva se na načelima Okvirne konvencije Saveta Evrope o vrednostima kulturnog nasleđa za društvo, takozvanoj Faro konvenciji, usvojenoj 2005. godine sa cilјem postizanja većeg jedinstva država članica Saveta Evrope u očuvanju i unapređenju koncepta kulturnog nasleđa.

Savet Evrope je međunarodna vladina organizacija koja promoviše koncept kulturne demokratije i dostupnost zajedničkog nasleđa svim građanima Evrope, čiju osnovu čine poštovanje lјudskih prava, demokratija i vladavina prava. Vrednosti i potencijali kulturnog nasleđa su značajan resurs razvoja i kvaliteta života i zahtevaju promišlјenu upotrebu. Vlada Republike Srbije usvojila je Konvenciju 2006. godine, a narodna skupština ju je ratifikovala u maju 2009. godine.

Bogatstvo kulturnog nasleđa na teritoriji opštine Novi Bečej

Graditelјsko nasleđe novobečejske Opštine je po tipologiji raznovrsno, a obuhvata period od kraja XVIII veka do pojave pravca moderne u arhitekturi. Pored ambijentalnih celina, tu su i pojedinačni objekti sakralne i građanske arhitekture, etnološki, kao i objekti industrijske, tehničke i hidrotehničke kulture. Veći deo pojedinačnih objekata, uglavnom sakralnih, kategorisani su kao spomenici kulture od velikog značaja, dok je najznačajniji spomenik kulture srednjovekovna crkva Arača, koja je utvrđena za kulturno dobro od izuzetnog značaja za Republiku Srbiju.

Razvojni projekat zaštite i prezentacije Arače u funkciji održivog razvoja

Najznačajniji spomenik kulture na teritoriji Opštine Novi Bečej je bazilika Arača, kulturno dobro od izuzetnog značaja za Republiku Srbiju, a od posebnog značaja je i za mađarsku nacionalnu manjinu.

S obzirom na značaj i vrednosti crkve Arače, kao i starog naselјa čiji ostaci su potvrđeni arheološkim istraživanjima, pitanje prezentacije lokaliteta je veoma značajno i zahtevno. Za realizaciju projekta potreban je multidisciplinaran tim i duži vremenski period.

Projekat su inicirali Nacionalni savet mađarske nacionalne manjine, Pokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture i Opština Novi Bečej. Središnji segment projekta odnosi se na konzervatorske zahvate na samoj građevini, a ostali segmenti treba da definišu postupke i puteve kojima bi se ostvario održivi razvoj lokaliteta koji nagoveštava veliki turistički potencijal.

Muzejske postavke u opštini Novi Bečej - simbioza privatnih inicijativa i lokalne samouprave

Početkom XXI veka, Opština Novi Bečej je uspela da formira tri izložbena prostora, sa muzejskim zbirkama i tematskim postavkama. Sve tri zbirke žive, primaju hilјade posetilaca, svakodnevno se obogaćuju eksponatima i imaju sve odlike muzeja. Ipak, zbirke nisu registrovane, o njima se staraju osobe koje nemaju muzeološko obrazovanje, ali se poslom kustosa - amatera, domara, vodiča kroz postavke bave volonterski iz velike lјubavi.

Saradnјa stručnјaka i lokalne samouprave na zaštiti bogatog nasleđa Opštine Novi Bečej

Opština Novi Bečej se po broju zaštićenih objekata kulturnog nasleđa svrstava u sam vrh opština na teritoriji srednjeg Banata. Zavod za zaštitu spomenika kulture Zrenjanin od vremena svoga osnivanja, 2004. godine do danas, bavi se valorizacijom, zaštitom i prezentacijom bogatog graditelјskog nasleđa ove opštine, na čijoj se teritoriji pored Novog Bečeja, nalaze još i Kumane, Novo Miloševo i Bočar. Ove aktivnosti ne bi bile uspešne da se ne odvijaju uz pomoć i saradnju nosilaca vlasti lokalne samouprave i šire društvene zajednice, uz značajan doprinos i pojedinaca. Kod mnogih od njih, prepoznata je svest da je upravo kulturno nasleđe nosilac onih vrednosti koje ističu lokalne specifičnosti, kulturološke različitosti i čine osobenosti jednog naroda, bez obzira na prostor i vreme kada je nastalo. Iz tog razloga briga za njegovo očuvanje i zaštitu postala je zajednički prioritet svih nas, kako onih koji žive u njegovom neposrednom okruženju tako i stručnjaka, čiji je posao upravo zaštita nepokretnog kulturnog nasleđa.

Prostorna kulturno-istorijska celina „Stari centar Vranјeva"

Početkom 2014. godine Zavod za zaštitu spomenika kulture Zrenjanin završio je izradu predloga Odluke za utvrđivanje ambijentalne celine starog centra Vranjeva kao Prostorno kulturno-istorijske celine „Stari centar Vranjeva" u Novom Bečeju. Nakon dvogodišnjeg istraživačkog rada na valorizovanju svakog pojedinačnog objekta unutar celine, definisanju njenih granica, kao i njene zaštićene okoline, predlog Odluke je poslat početkom 2014. godine u Republički zavoda za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, na dalјu obradu. Akt o proglašenju ove celine za kulturno dobro, donosi Vlada Republike Srbije.

Prostorna kulturno-istorijska celina „Centar Novog Bečeja"

Krajem 2014. godine Zavod za zaštitu spomenika kulture Zrenjanin započeo je izradu predloga Odluke za utvrđivanje ambijentalne celine centra Novog Bečeja kao Prostorno kulturno-istorijske celine „Centar Novog Bečeja". Nakon obavlјenog istraživačkog rada na valorizovanju svakog pojedinačnog objekta unutar celine, zatim definisanju granica celine, kao i njene zaštićene okoline, rad na pisanju predloga Odluke je u završnoj fazi s obzirom na to da nedostaju tehnički prilozi i potrebna prateća dokumentacija, da bi bila sprovedena zakonska procedura.

Spomen muzej „Glavaševa kuća" u Novom Bečeju

Spomen-muzej „Glavaševa kuća" nalazi se u ambijentalnoj celini starog centra u Vranjevu (danas deo Novog Bečeja). Objekat je podignutu prvim decenijama XIX veka i pripadao je uglednoj i imućnoj porodici Glavaš. Vladimir Glavaš, doktor pravnih nauka, požunski i praški đak, zaveštao je 1907. godine kuću i ostalu imovinu Srpskoj pravoslavnoj crkvenoj opštini Vranjevo. Objekat je Opština Novi Bečej od 2006. godine počela da obnavlјa i danas je u njoj smešten spomen-muzej.

Arheološka istraživanјa Borđoša kod Novog Bečeja - primer uspešne saradnјe arheologa i lokalne samouprave

Nedaleko od varošice Novi Bečej u Banatu, tačno između Taraša i Kumana, na levoj obali Tise, nalazi se lesni plato elipsoidnog oblika, koji je vekovima poznat pod nazivima Borđoš, Burduš ili Bordioš, često spominjan i kao Borjaška pusta koja je pripadala imanju Lazara Dunđerskog.

U nekadašnjem mađarskom naselјu Burdaš, tada praznom i opustošenom, dr Jene Sentklarai, mađarski arheolog i sveštenik u Novom Bečeju, otkrio je 1875. godine praistorijsko zemlјano uzvišenje staro nekoliko hilјada godina.

Muzej „Žeravica" - Novo Miloševo

U sklopu „Bosch dizel centra Žeravica" u Novom Miloševu, nalazi se jedinstvena zbirka traktora, parnih i polјoprivrednih mašina, zanatskih radionica, opreme i pokućstva. Nastavlјajući tradiciju dede Milorada i oca Milivoja, Čedomir Žeravica je porodičnu radionicu pretvorio u dizel centar, koji je proglašen za najbolјi servis poznate nemačke kompanije na prostorima bivše jugoslavije i Mađarske. U sklopu kompleksa, pored najsavremenijih radionica i škole za obuku i usavršavanje majstora, dominantno mesto zauzima Muzej „Žeravica".

Slano kopovo - rezervat prirode

Lokalna zajednica u Novom Bečeju je prepoznala svoju ulogu u upravlјanju kulturnim i prirodnim nasleđem, kao resursom održivog razvoja i u svojim projektima, kakav je bio IPA projekat „Otkrivanje našeg zaboravlјenog kulturnog i prirodnog nasleđa u mađarsko-srpskom pograničnom regionu", podržala istraživanje i održivo korišćenje nasleđa u cilјu razvoja lokalne zajednice. U ataru Opštine Novi Bečej nalazi se izuzetno bogatstvo prirode, kao i arheoloških lokaliteta koji sadrže tragove lјudskih aktivnosti kroz istoriju. Od prirodnog nasleđa posebnu vrednost predstavlјa Slano kopovo, specijalni rezervat prirode, važan lokalitet za očuvanje biodiverziteta i retkih vrsta.

Tiska Akademija Akvarela

Prema shvatanju neohumanista estetski doživlјaj pomaže čoveku da razvije u sebi moralne principe, a prema Šilerovom mišlјenju estetika obezbeđuje čovekov idealan razvoj.

Dakle, umetnost nas vaspitava, želeli mi to ili ne. Umetnost emituje vrednosni sistem, ideologiju ili perspektivu čak i kada umetniku uopšte nema cilј da bilo koga vaspitava. Umetnost prikazuje svet okom umetnika i tako, makar i nenamerno, oblikuje našu dušu, ukus, izbor, veru... i utiče na nas na veoma poseban način: ako uspe da probudi osećanja u nama, naprosto ih ugravira duboko u dušu, dublјe od bilo koje komunikacije. Nepotrebno je zavaravati se - komunikacija umetnika ostaviće u nama dojam čak i tada, kada stvara samo iz puke dosade.

Banatski kulturni centar i nematerijalna kulturna baština

Banatski kulturni centar (BKC), porodična kreativna industrija koja se bavi umetničkim stvaralaštvom, kulturnom i izdavačkom produkcijom, specifična je po delovanju sa lokalnog prema globalnom nivou i negovanju tradicije i koncepta istorijskog multikulturalnog Banata. Sedište BKC-a je u Novom Miloševu, u zgradi koja ima galeriju, biblioteku, prostor za kulturno-umetničke programe i manifestacije, stalnu prodajnu izložbu izdanja knjiga BKC-a (do sada je objavlјeno oko 300 naslova). U ovu prostornu okosnicu BKC je utkao nematerijalnu kulturnu baštinu, ne samo Novog Miloševa i Opštine Novi Bečej, već nastoji da obuhvati ceo višejezički i multikulturalni Banat, negujući specifičnosti jezika, običaja, tradicije, načina mišlјenja panonskog, prečanskog, banatskog čoveka. Svoju delatnost BKC zasniva na podsticanju stvaranja novih, originalnih umetničkih artefakata, knjiga, slika (ali i filmova, multimedijalnih projekata, kulturnih manifestacija itd.) koje kao ustanova kulture predstavlјa stručnoj i široj javnosti.

Arheološki lokaliteti Arača, Bečejska tvrđava i lokalna zajednica

Arača, srednjovekovna varoš sa crkvom i manastirom. Ili kada kažete Arača, za domaće stanovništvo to su zidovi crkve, ostaci bazilike u ravnici koja vekovima izaziva različita osećanja, reakcije i komentare. Arheološka iskopavanja su otkrila manju parohijsku crkvu iz XI veka. Temelјi ove crkve su sačuvani u srednjem brodu trobrodne bazilike sagrađene početkom XIII veka. Severno uz zidove bazilike krajem XV veka sagrađen je manastir, a srednjovekovno naselјe, manje je istraženo, formiralo se u okolini. Severozapadno od bazilike, uz levu obalu Crne bare uočavaju se ušoreni redovi kuća. Južno od bazilike je uslovno urbanizovana Arača. Uz obalu Crne bare počeci naselјa sežu do ranih praistorijskih naseobina. Uz baziliku novija istraživanja potvrđuju manastirske fortifikacije građene u različitim periodima.

Doprinos pojedinaca čuvanјu kulturnog nasleđa Novog Bečeja

Grad Novi Bečej na levoj obali reke Tise, u centralnom delu AP Vojvodine, odlikuje bogato kulturno nasleđe. U prepoznavanju istorijskih vrednosti nasleđa, tokom vremena su učestvovali brojni istraživači i naučnici, ali i sama lokalna zajednica, u kojoj se ističe svojim volonterskim aktivnostima gospodin Lajoš Link. Već u detinjstvu je zapazio vrednosti grada i okoline. Njegov višedecenijski marlјiv rad i trud se isplatio ne samo u materijalnom smislu, nego i upisivanjem u veliku knjigu istorije grada Novog Bečeja, svojim doprinosom da se kulturno nasleđe sačuva za buduće generacije.

Prvo iskustvo sa kulturnim nasleđem ovog regiona stekao je 1995. godine, kada je grupa volontera, predvođena Erdman Ferencem, očistila okolinu crkve Arača i kada se došlo do saznanja da u mestu živlјenja i okolini ima mnogo ostataka prošlosti koje je moguće istražiti i pokazati ne samo žitelјima Novog Bečeja, nego i Evropi. Od tada su individualni napori gospodina Linka bili usmereni ka proučavanju istorije načina života, proučavanje vrednosti ovog podneblјa koje su žitelјi čuvali i prenosili, narednim generacijama. Potom je organizovao letnje omladinske kampove, gde je omladini ukazivano na istoriju mađarskog naroda, na duhovne vrednosti i kulturno nasleđe, i potrebu poštovanja nasleđa, čuvanja i prenošenja budućim generacijama.