Florističke odlike

Vojvodina predstavlјa tipično agrokulturno područje gde su svi tipovi prirodnih staništa ugroženi smanjenjem površine, fragmentacijom I prostornom izolacijom. Biše od tri četvrtine područja obraslo kulturama, odnosno 74,5 % se obrađuje, a 6,8 % su livade i pašnjaci, što ukazuje da se 82,8 % površina nalazi pod agrokulturom (Adamović. 2008) . To ukazuje da prirodnih staništa ima procentualno manje, kao i na izraženu fragmentaciju. Fragmentacija prirodnih staništa uslovila je gubitak površina prirodnih staništa, prostornu izolovanost i neravnomeran prostorni raspored, što dovodi do gubitka i dalјe ugroženosti biodiverziteta. Prirodna vegetacija ostala je sačuvana u vidu manjih ili većih izdvojenih oaza kao što su ritovi, slatine, neobrađeni delovi lesnih terasa, lesnih zaravni, odnosno sve ono što se nije moglo privesti polјoprivrednim površinama. Stepska, peščarska I slatinska staništa, predstavlјaju domintne tipove prirodne, iskonske vegetacije Vojvodine. Panonske lesne stepske livade, panonske peščane stepe, panonske kopnene dine, panonske slane stepe i slane močvare valorizovani su kao priroritetna staništa za zaštitu u Srbiji (Pravilnik o kriterijumima za izdvajanje tipova staništa, o tipovima staništa, osetlјivim, ugroženim, retkim i za zaštitu prioritetnim tipovima staništa i o merama zaštite za njihovo očuvanje, „Sl. Glasnik RS", 35/2010), kao i u zemlјama EU (Direktiva o staništima-Directive 92/43/EEC Annex I) što ukazuje na njihovu ugroženost i u međunarodnim razmerama.

Na području Okanja dominiraju panonske lesne slane stepe i slane močvare zaštićene kao prioritetni tip staništa u Evropskoj uniji. Ovaj prostor prepoznatlјiv je po slanom jezeru nastalom u paleomeandru Tise. Okruženo je barama i slatinama na podlozi različite zaslanjenosti, a na višim delovima prisutni su i ostaci stepe. Okanj bara, pored Slanog Kopova I bare Rusande, predstavlјa specifičan centar halofitske specijske I ekosistemske raznosvrsnosti u panonskom bilјnogeografskom regionu, odnosno od evropskog značaja.

Vranjemil (Limonium gmelini O. Kuntze (Willd.) subsp. hungaricum (Klokov) Soó)Flora i vegetacija Okanj bare, kao jednog od reprezentativnih područja sa slanim, mulјevitim i povremeno isušenim barama na hloridnim solonjecima do sada nije bila predmet proučavanja botaničara. Postoje literaturni podaci koji se odnose na slatinsku vegetaciju i močvarnu zaslanjenu vegetaciju na području Vojvodine. Halofitsku vegetaciju slatina u Vojvodini sa fitocenološkog, bilјnogeografskog i privrednog stanovišta proučavao je Slavnić (1939, 1947, 1948, 1953). Slatinske zajednice Bačke istraživala je Kujundžić (1979, 1980). Sintaksonomski položaj slatina zapadne i južne Bačke na osnovu fitocenoloških istraživanja daje Parabućski (1978). Takođe, postoje brojni radovi mađarskih autora (Bodrogközy, 1963-1964; Soó 1964-1973) o slatinskoj vegetaciji, koja je od značaja za istraživanje halofitske vegetacije u Vojvodini.

Podaci o flori i vegetaciji koji se navode u studiji zaštite, rezultat su terenskih istraživanja u periodu od 2006. do 2008. godine, a za potrebe valorizacije prirodnih vrednosti, radi uspostavlјanja zaštite područja.

Inventar flore nije urađen budući da je akcenat dat na fitocenološki značajnim vrstama koje su istovremeno bilјnogeografski značajne, zaštićene, ugrožene ili su od nacionalne i međunarodne važnosti za očuvanje biodiverziteta.

Bilјne vrste značajne za očuvanje specijskog diverziteta

U grupi nacionalno i međunarodno značajnih vrsta zabeleženo je 28 vrsta i podvrsta. Od toga je u Pravilniku o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divlјih vrsta" („Sl. glasnik RS", br. 5/10) u kategoriji strogo zaštićenih navedeno 8 taksona na nivou vrste i podvrste (Cirsium brachycephalum, Plantago schwarzenbergiana, Salsola soda, Scilia autumnalis, Scirpus lacustris subsp. tabernaemontani, Suaeda maritima subsp. pannonica). Na Evropskoj Crvenoj LISTI (Europaean Red List of Globally Threatened Animals and Plants) kao i na IUCN-ovoj crvenoj listi groženih biljaka (International Union for Conservation of Nature, Red List of Threatened
Plants) se nalazi Švarcenbergova bokvica (Ptantago schwarzenbergiana). Jedna vrsta (Satvinia natans) je navedena u Dodatku I Bernske konvencije kao strogo zaštićena (App.l, strictly protected plant species, 1992 and 1999 rev., Appendix 1/ Annexe 1). Na IPA listi (IPA Criterion A, threatened species) nalazi se 4 taksona (Cirsium brachycephalum, Limonium gmelinii subsp. hungaricum, Salvinia natans).

Panonski zvezdan (Aster tripolium L. subsp. pannonicus (Jacq.) Soó)Specifičnost flore Okanja su vrste koje se po svom fitogeografskom značaju nalaze na granici areala, odnosno imaju usko rasprostranjenje. To su vrste pontsko - centralnoazijske grupe flornih elementa, odnosno panonski, subpanonski, pontsko-panonski, subpontski, subpontsko-centralnoazijski, pontsko-istočno-submediteranski i subbalkanski florni elementi.

Prisustvo panonskih endema i subendema u flori prirodnog dobra „Okanj bara" je veoma značajno i ukazuje na fitogeografsku pripadnost ovog dela Potisja panonskoj flornoj provinciji.

Švarcenbergova bokvica (Plantago schwarzenbergiana Schur) je erdelјsko-panonski endem, vrsta od međunarodnog značaja za očuvanje globalnog biodiverziteta (Stevanović, Vasić, 1995). Ova vrsta ima značajnu ekološku ulogu jer predstavlјa specifičnu komponentu florističke i vegetacijske raznolikosti transilvanijsko-panonskog regiona (Butorac, 1999). Raste u većem broju uz rub Okanj bare, na vlažnoj slatini zajedno sa bezbridnjačom (Pucineliia distans subsp. limosa) i panonskim zvezdanom (Aster tripolium subsp. pannonicus). Švancerbergova bokvica nije retka na slatinama Banata (Vučković, 1986; Knežević, Boža, 1990; Knežević, 1990, 1994).

Vranjemil (Limonium gmelini O. Kuntze (Willd.) subsp. hungaricum (Klokov) Soó) je panonski endem, izrazita halofitska vrsta koja za vreme cvetanja u leto daje svetlo lјubičasti aspekt slatinama. U Bačkoj i Banatu nalazi se na južnoj granici rasprostranjenja (Budak, i dr., 1990).

Bezbridnjača (Pucinellia distans subsp. limosa) je panonski subendem, tipična halofitska vrsta koja raste na vlažnim depresijama i na niskim, periodično plavlјenim delovima slatina, gde gradi karakterističan I prepoznatlјiv pojas. U Banatu se nalazi na jednoj od južnih granica areala. Čest je i Aster sedifolius L. subsp. canus (Waldst. & Kitt) Merxm., takođe panonska subendemična vrsta.

Žutenica (Roripa sylvestris subsp. kerneri Menyh.) ima panonsko subendemsko obeležje. Raste na vlažnim blago zaslanjenim livadama.

Purpurnocrni luk (Allium atropurpureum Waldst. & Kit) na staništuPredstavnici panonskog flornog obeležja u Rezevatu su: panonski zvezdan (Aster tripolium L. subsp. pannonicus (Jacq.) Soó) koji raste uz tršćake I na vlažnoj slatini. Slatinska palamida (Cirsium brachycephalum Juratzka) se periodično javlјa na vlažnim staništima uz bare Nađoš, Žugalј i Okanj i izdvojena je kao značajna za očuvanje globalnog biodiverziteta (Stevanovic, i dr., 1995).

Pontsko-južnosibirsko-panonski endem Suaeda maritima (L.) Dumort. subsp. pannonica (Beck) Soó ex P. W. Ball je pronađen na svega nekoliko kvadratnih metara na severnom kraju bare Okanj i ovo je treći potvrđeni nalaz ove kritično ugrožene vrste u Srbiji (Boža, 1999). Činjenicu da ova retka vrsta na do sada poznatim staništima pokazuje značajne fluktuacije brojnosti, kao i da je subpopulacija uz Okanj baru verovatno najmanja u Srbiji naglašava potrebu za njenom zaštitom.

Trifolium angulatum Waldst. &Kit. kao submediteranska vrsta, kao i subatantsko-submediteranska vrsta Trifolium ornithopodioides L. (zabeležena u aprilu 2007.) rastu na vlažnim peskovitim i blago zaslanjenim livadama i pašnjacima.

Purpurnocrni luk (Allium atropurpureum Waldst. & Kit.) raste na ostacima stepe uz prugu, na potezu Elemir- Melenci. Brojnost populacije je oko 50 jedinki. Vrsta je ugrožena u opasnosti od nestajanja (EN) sa tendencijom opadanja brojnosti u okviru raspona javljanja.

Pripada subsrednjeevropskom balkanskom flornom elementu.

Pozni zumbul (Scilla autumnalis L.) ima pontsko-centralnoazijsko-submediteransko florno obeležje, a svojim lјubičastim cvetovima ukrašava slatine u jesen.

Leplјivi pucavac (Silene viscosa (L.) Pers.) je predstavnik subpontsko-centralnoazijskog flornog elementa. Evidentirano je samo nekoliko (7) jedinki u zajednici Achilleo-Festucetum pseudovinae oko Okanja. Iz ove grupe flornog elementa obeležje flori daje i Potentilla argentea L.

Veće učešće vrsta pontsko - panonskog flornog obeležja ukazuje na fitogeografsku pripadnost panonskoj provinciji, a to su:

- vrste panonskog flornog elementa (Achillea pannonica, Aster tripolium subsp. pannonicus, Cirsium brachycephalum, Plantago schwarzenbergiana, Trifolium angulatum),

- pontsko - panonske vrste (Anthemis austriaca, Ornithogatum boucheanum, Ranunculus pedatus, Salvia austriaca, Camphorosma annua),

- pontsko - submediteranske vrste (Consolida orientalis, Lathyrus aphaca, Muscari neglectum, Prunella laciniata, Stachys germanica, Cerastium dubium, Eryngium campestre, Onopordun acanthium. Salvia verticillata, Veronica austriaca),

- pontsko - centralnoazijske vrste (Veronica spicata subsp. incana),

- pontsko centralnoazijsko - submediteranske vrste (Dipsacus laciniatus, Ly thrum salicaria, Oenanthe silaifolia, Scilla autumnaIis).

- vrste subpontskog flornog elementa (Salvia nemorosa),

- subpontsko - centralnoazijske vrste (Potentilla argentea, Silene viscosa),

- subpontsko - subpanonske (Lepidium perfoliatum),

- a značajno je i prisustvo vrste Artemisia santonicum koja pripada subturanskom flornom elementu.

Od vrsta koje pripadaju mediteranskoj flornoj grupi, evidentirane su submediteranske vrste Cruciata pedemontana, Muscari negiectum n Scorzonera cana kao i Puiicaria dysenterica, Trifolium striatum, Trifolium subterraneum, Trifolium ornithopodioides subatlantsko - submediteranskog flornog obeležja.

Od vrsta uskog rasprostranjenja nalaze se i vrste subsrednjeevropskog flornog elementa, koje naseljavaju šire područje oko srednje Evrope, a to su: Cerastium glutinosum, Lamium purpureum, Lepidium ruderale, Linaria vulgaris, Lysimachia nummularia, Mentha pulegium, Ranunculus sardous, Rumex sanguineus i dr.

Kako su na ovom području prisutna močvarna i vodena staništa u flori Okanja značajnu ulogu imaju vrste širokog rasprostranjenja, koje su predstavnici hladnijih oblasti, kao što su vrste evroazijske florne grupe:

- evroazijskog flornog elementa (Agrimonia eupatoria, Alopecurus pratensis, Calamagrostis epigejos, Camelina microcarpa, Crepis tectorum, Eleocharis uniglumis, Euphorbia cyparissias, Euphorbia esula subsp. tommasiniana, Galium verum, Gypsophila muralis, Hydrocharis morsus-ranae, Juncus compressus var. dianthelus, Juncus conglomeratus f. laxus, Chamomilla recutita f. nana, Mentha aquatica, Plantago lanceolata, Salsola soda i dr.),

- subevroazijskog flornog elementa (Arabidopsis thaliana, Carduus nutans, Carex divisa, Carex vulpina, Cirsium arvense, Cirsium vulgare, Conium maculatum, Papaver rhoeas, Poa trivialis f. semineutra, Salix cinerea, Sparganium erectum...)

- subjužnosibirskog flornog elementa (Lythrum virgatum).

Zabeležne su i vrste cirkumpolarnog flornog obeležja, kao što je Stachys palustris i predstavnici subcirkumpolarnog flornog elementa (Erophila verna, Juncus qerardi).

Od kosmopolita obeležje flori Okanja daju Scirpus maritimus, Capsella bursa -pastoris, Cynodon dactylon, Eteocharis palustris, Juncus effusus, Phragmites australis. Veće prisustvo vrsta evroazijskog i kosmopolitskog rasprostranjenja ukazuje na značajan uticaj vodene sredine na raznovrsnost ekoloških uslova u širem geografskom području.

Od invazivnih vrsta konstatovane su Amorpha fruticosa m Lycium barbarum.

Specifičnost florističke strukture područja obuhvaćenog SRP «Okanj bara» određuje i prisustvo tercijarnih reliktnih vrsta. Prema Stojanović i dr. (1994) to su: Scirpus maritimus, Butomus imbelatus, Salvinia natans. Prema Turrill-u (1929) i Stojanovu (1930) tercijarnim reliktima smatra se Hydrocharis
morsus - ranae. Od velikog značaja su i vrste edifikatori zajednica, sveza, redova i klasa, naizgled česte, ali zbog nestanka barskih, močvarnih, slatinskih i stepskih staništa značajne su za očuvanje kako ekosistemskog, tako i specijskogdiverziteta.

Povezani članci