Pedološke odlike

Na svaranje pojedinih tipova zemlјišta najveći uticaj imaju pedogeni faktori, među kojima su najvažniji geološka podloga, odnosno matični supstrat - les, klima i vegetacija. U širem okruženju zaštićenog područja „Okanj bare" zastuplјen je zemlјišni pokrivač heterogenog sastava sa pojavom halogenih zemlјišta (solonjec), hidrogenih zemlјišta (ritska irnica beskarbonatna), kseromorfnih zemlјišta (černozem karbonatni micelarni na lesnoj terasi) I fluviogena zemlјišta (aluvijalno zemlјište na ritskoj crnici) (Nejgebauer i sar., 1971).

Dominantan tip zemlјišta u granicama zaštićenog područja je solonjec. Hidrološki uslovi i visok stepen mineralizacije podzemnih voda imali su bitan uticaj na formiranje ovog tipa zemlјišta. Solonjec se odlikuje alkalnom reakcijom. Reakcija u gornjem sloju ovog tipa zemlјišta kreće se u granicama pH 7,40 - 8,20. Sadržaj humusa, azota i kalijuma je u normalnim količinama. Kreč iz površinskog horizonta je ispran i nalazi se ispod 50 cm.

Usled uticaja jona i lako rastvorlјivih soli vodeno vazdušne osobine nešto su slabije izražene (prema podacima iz idejnog projekta šaranski ribnjak "Elemir-Taraš", 1974.). U vremenskom intervalu od 5 časova, vodnofizičke osobine ovog tipa zemlјišta pokazuju upojnu moć od 0,1 mm vode.

Što znači, da se na solonjecu atmosverske vode na površini zadržavaju duže, nego što se zadržavaju na okolnom zelјištu.

Drugi tip zemlјišta po zastuplјenosti u zaštićenom području je černozem karbonatni (micelarni) na lesnoj terasi. Ovaj tip zemlјišta odlikuje se alkalnom reakcijom u humusnom horizontu, (pH>7,5). Sadržaj humusa u oraničnom sloju kreće se od 3 - 5 %. Procenat kreča u oraničnom sloju iznosi do 10%, a u dublјim slojevima i preko 20%. Visoka obala uz Okanj baru prekrivena je ovim tipom zemlјišta. U nižim slojevima ovog černozema, zbog veće količine krečnjaka, pojavlјuju se manje lesne lutkice koje se ispiranjem nižeg sloja talože uz rub Okanj bare.

Manje površine u zaštićenom području čini aluvijalno zemlјište na ritskoj crnici. Morfološke osobine površinskog sloja do 30 cm oranica je slabokarbonatna, ilovasta glina sa oko 40% učešća sitnog peska, svetlo smeđe boje rastresito zrnaste strukture. Prema hemiskim osobinama reakcija zemlјišta je najčešće neutralna do slabo alkalna. Prisustvo kalcijum karbonata je različito i kreće se od 0.5 - 4 % u zavisnosti od vrste i količine nanosa. Količine humusa su male i u gornjem sloju iznose od 1 - 2,5%.

Iz navedenog vidimo da je u granici zaštićenog području zastuplјeno više različitih tipova zemlјišta, od toga veći procenat zemlјišta je lošeg boniteta. Zbog blizine Tise, velikog broja bara i močvara u kojima je izgrađena kanalska mreža, prisutne su više podzemne vode, koje se odražavaju na ukupne hidrološke i površinske vode. Nešto viši tereni (preko 80 m n.v.) zastuplјeni su černozem karbonatnim (micelarni) na lesnoj terasi, livadska crnica sa znacima zaslanjenja I černozem sa znacima oglinjavanja u lesu. Ovi tipovi zemlјišta su bolјeg boniteta, obrađuju se i služe za ratarsku proizvodnju.

Povezani članci