Položaj seljaka (kmetova) u Novom Bečeju bio je još teži nego u Vranjevu, u okviru Dištrikta. Okrutno ponašanje i nemilosrdna eksploatacija novobečejskog vlastelina Hadžimihajla-Sisanija izazvalo je seljake da rešenje svojim nevoljama traže u pobuni.
Vlastelin je tako 1788. godine oduzeo zemlju od 155 seljaka, i na mesto oduzete dao im drugu na pustari Berek. Najveći broj (143) seljaka odbilo je da primi i obrađuje zemlju na Bereku, pa je vlastelin bio prisiljen da im vrati prvobitnu zemlju.