Ott D. Ladislav - Laci

Ott D. Ladislav - Lacije rođen 1925. godine u Pivnicama. Sa roditelјima i starijim bratom Andrijom dolazi u Kumane 1926. godine. Otac mu je do 01. 08.1957. godine bio apotekar u Kumanu. Od svoje 10-te godine, sa bratom i vršnjacima, igrao je fudbal u dvorištu kuće gde je stanovao, kao i na ulici, da bi to, kasnije, bilo sve na fudbalskom terenu DUDARI.

Brat Andrija, rođen 1920. godine, za prvi tim je počeo igrati 1938. godine. Andrija je igrao na mestima beka, centarhalfa ili ceontarfora. Visok oko 188 cm odgovarao je za  ove uloge u timu. Kada su Kumančani, juna 1940. godine, igrali u Melencima, Andrija je, u jednom sudaru sa protivničkim igračem, nezgodno pao i slomio klјučnu kost. To je bila i zadnja Andrijina utakmica. Već 1941. godine odlazi za Segedin, gde studira i završava za apotekara - farmaceuta. U Segedinu je živeo i radio sve do svoje smrti 1978. godine.

Laci je bio par santimetara niži i fizički slabiji od svog brata Andrije. Ali je bio bolјi, kompletniji fudbaler. Podjednako i vrlo uspešno je igrao kao golman, centarhalf, centarfor ili polutka. Prefinjen tehničar, odličan dribler, vrlo često golgeter. Nјegovo krhko telo skrivalo je puno energije i vrlo opasnog fudbalera, visok, tanak i sa tankim nogama delovao je vrlo nježno. Vrlo brzo je postao strah i trepet protivničkim odbranama i golmanima. Budno su ga čuvali, ali njemu to nije smetalo. Sa lakoćom je obavlјao zadatke u svom timu. Neverovatno precizan, jak šut je imao, izrađen, tako reći, iz kolena. U prvom timu počeo da igra, već, 1940. godine, baš na utakmici kada je brat Andrija slomio klјučnu kost. Vrlo uspešno je zamenio svoga brata. Za svoje Kumane je igrao do 01. 05. 1949. godine kada odlazi u vojsku na dosluženje vojnog roka (pet meseci), a posle nastavio sve do kraja 1951. godine kada biva premešten u Banatski Dvor. Zapravo, u ovom periodu je igrao i za: FK TURUL iz Novog Bečeja od 10.1943. do juna 1944. godine i FK ZVEZDU iz Novog Bečeja 1945/1946. godine za vreme služenja vojnog roka u Novom Bečeju.

Od 1947. godine dobija posao u Zrenjaninu. I kada je igrao za ove timove i radio u Zrenjaninu, dolazio je i igrao za Kumane čim bi mu vreme dozvolјavalo. Teško mu je bilo bez svojih Kumančana. Tu je bio najsrećniji, bio je sa svojima. Inače, o njemu je, delimično, napisano u prvoj knjizi - Fudbal u Kumanu 1927 -1947. - na strani 107 i 108.

Živeo i umro 1999.g. kao penzioner u Zrenjaninu. Sačuvao je notes gde je upisao sve utakmice i rezultate iz 1947. godine koje su Kumančani igrali, kao i sastave tima. Takođe poseduje i par fotografija kumanskog tima iz perioda 1943- 1948. godine. To je dragoceni materijal i objavlјujem ga u knjizi.

Povezani članci