Udruženje filatelista u Novom Bečeju

Udruženje filatelista u Novom Bečeju

Na području današnje Vojvodine, koja je bila u okviru Habzburškog carstva, upotreba poštanskih maraka počela je 1. 6. 1850, a u Srbiji od 1. (13) 5. 1866. godine. Već desetak godina nakon pojavlјivanja poštanskih maraka javlјaju se prvi sakuplјači maraka. Osobe koji se bave ne samo sakuplјanjem poštanskih maraka nego i njihovim proučavanjem nazivaju se filatelistima.

Ta moda ili strast sakuplјanja nije mogla da mimoiđe ni pojedine stanovnike Novog Bečeja i Vranjeva. Između dva svetska rata poznati filatelisti su bili Đorđe Brikner (Brückner Győrgy), sudski činovnik, i Franja Vajda Stariji (Vajda Ferenc), građevinski projektant i izvođač radova. Posle Drugog svetskog rata su Ištvan Švarc (Schwarz István), rimokatolički sveštenik, Imre Karolјi (Károlyi Imre), stolar, i Milan Knežev takođe posedovali solidne kolekcije poštanskih maraka.

Krajem pedesetih i početkom šezdesetih godina prošlog veka brojnost sakuplјača poštanskih maraka se povećava, a time su se stvorili uslovi za osnivanje udruženja filatelista Novog Bečeja, što se i dogodilo 1966. godine. Udruženje nije raspolagalo  svojim prostorijama te su se sastanci održavali u kući Imreta Karolјija, a kasnije u prostorijama Kulturno-prosvetne zajednice, pa i u Vatrogasnom domu. Izgradnjom Radničkog doma (današnji Dom kulture) 1976. godine Udruženje filatelista Novi Bečej konačno dobija svoju stalnu lokaciju. Sastanci su se održavali svake nedelјe pre podne, a na njih su redovno dolazili i numizmatičari. Od osnivanja udruženja i svega desetak članova lјubitelјa poštanskih maraka broj članova društva je bio u stalnom porastu, tako da 1972. broji 34 člana, 1981. 66, a pri kraju osamdesetih godina XX veka čak stotinak članova. Pored distribucije poštanskih maraka i povećanja članstva, glavne aktivnosti udruženja bile su izdavanje prigodnih koverata sa prigodnim žigovima, i organizacija filatelističkih izložbi.

Prva izložba u organizaciji novobečejskih filatelista usledila je već 1970. godine, kada se izdaje prva prigodna karta sa prigodnim žigom. Izložba je realizovana uz veliku pomoć senćanskog udruženja, koje je našem udruženju ustupilo svoje vitrine, a bilo je i najbrojniji izlagač, što je u velikoj meri doprinelo uspehu izložbe. Sledeća izložba je bila održavana od 27. 11. do 3. 12. 1972. godine u sali Narodnog univerziteta, ali sada je novobečejsko udruženje koristilo svoje vitrine. Vitrine su izradili članovi udruženja, a finansijska sredstva za nabavku materijala za izradu vitrina obezbedile su društveno-političke i privredne organizacije.

Na izložbi su učestvovali filatelisti iz mađarskog grada Mindsenta sa 3 vitrine, Senćani sa 7 i naše udruženje sa 17 vitrina. Pored redovnih izložbi potiskih gradova pod nazivom „TISAFILA”, vredna je pomena III jugoslovenska  izložba pionira filatelista 1975. godine, pod skraćenim nazivom „JUPIFI ’75”, koja je održana u Novom Bečeju. Tada je prenos poštanskih pošilјki prvi put vršen avionom od Novog Bečeja do Novog Sada. Udruženje filatelista Novi Bečej je na veoma impozantan način proslavilo petnaestogodišnjicu svog postojanja, što je upriličeno izložbom izdanja prigodnih koverata Udruženja, kao i učešćem muzeja „25. maj” iz Beograda sa svojim filatelističkim materijalom.

Pored pomenutih aktivnosti, filatelisti Novog Bečeja su sa manjim ili većim uspesima učestvovali na izložbama u Adi, Senti, Novom Sadu, Beogradu i na međunarodnim izložbama. Glavni pokretači svih aktivnosti udruženja bili su: Husein Čamdžić, koji je, pored dr Mileta Teofanovskog, Ištvana Sekereša (Szekeres István), Radovana Popova, braće Ištvana i Jožefa Patakija (Pataki István, Pataki József), Ištvana Neborovskog (Neborovszki István) i Vitomira Vite Nikolića, vršio vrlo veliku popularizaciju filatelije u Novom Bečeju. 

Udruženje filatelista Novi Bečej je za vreme svog postojanja na prigodnim kovertama obeležilo sva značajnija privredna i kulturna dešavanja u Novom Bečeju. Nacrte prigodnih žigova i prigodnih koverata je uglavnom radio Milorad Josimović. Do početka digitalne štampe štampanje koverata je vršeno u nekadašnjoj štampariji „1. maj” u Novom Bečeju, a posle kod pečatoresca Velemira Maletina. Sve do kraja osamdesetih godina XX veka rad Udruženja filatelista Novi Bečej kretao se uzlaznom putanjom, da bi kasnije došlo do stagnacije, a sredinom devedesetih godina čak im je i goli opstanak bio doveden u pitanje. Udruženje je bilo registrovano sve do 2009. godine, kada je 16. 2. izdat poslednji prigodan koverat (u saradnji sa Zavičajnim klubom Novobečejaca i Vranjevčana), po evidenciji 76. po redu, sa prigodnim žigom povodom obeležavanja stogodišnjice smrti dr Vladimira Glavaša i otvaranja muzeja „Glavaševa kuća”.

Povezani članci