Žitni magacin

Žitni magacin je podignut između 1778. i 1780. godine, kao masivna jednospratna građevina, izdužene pravougaone osnove, postavlјena povučeno od regulacione linije Ulice Rajka Rakočevića, pored nasipa (dolme) na nekadašnjem ušću Malog Begeja, u to vreme rukavca Tise, upravo na granici gde su se razdvajala naselјa Vranjevo i Novi Bečej.

Žitni magacin

Žitni magacin ima tri etaže: prizemlјe, sprat i tavan. Konstruktivni sklop čine masivni obodni zidovi deblјine 69 cm. Raspon podužih zidova je 10 metara. Međuspratna konstrukcija je drvena, kao krovna. Unutar magacina sačuvani su svi originalni konstruktivni i funkcionalni elementi od kvalitetne hrastovine: stubovi, grede, kosnice, pajante, podovi, stepeništa i ograde. Krov je četvoredan i pokriven biber crepom. Fasada je bila malterisane, ali je danas dosta oštećena.

Prvobitna funkcija magacina i dugi niz godina potom, bila jeza skladištenja i čuvanje žita i suncokreta. Danas magacin nije u funkciji, nije konzerviran i danak mu uzima zub vremena, lagano propada. Ovaj spomenik kulture predstavlјa jednu od najstarijih sačuvanih građevina ovog tipa u Iovom Bečeju i jednu od nekoliko sačuvanih građevina ove vrste u Vojvodini i Srbiji. Upravo zato žitni magacin je značajan kao objekat tehničke kulture i svedočanstvo nekadašnjeg načina skladištenja i čuvanja žita, zaslužuje da se sačuva od zaborava.

Uredbom Vlade Republike Srbije, 2001. godine Žitni magacin u Novom Bečeju proglašen je za spomenik kulture, Odluka je objavlјena u „Službenom glasniku RS" broj 32, od 22. maja 2001. godine.